Osnovna škola Nikola Tesla

Unatoč vremenskim (ne)prilikama, treći razredi OŠ "Nikola Tesla" 12. lipnja 2012. uputili su se na izlet. Donosimo Vam kako je protekao njihov posjet jugu Istre.

Kišovitog dana 12.lipnja, punih ruksaka s kišobranima i kabanicama krenuli smo na naš dugo očekivani izlet.

Prva stanica bilo je odmorište na cesti gdje smo pojeli fine sendviče. Kiša je padala…               

Sljedeća stanica bila je Pula gdje smo posjetili najveći akvarij u lijepoj našoj - "Aquarium  Pula", otvoren još 2002. godine. Osim riba, rakova, školjki  i drugih morskih organizama našeg prekrasnog Jadrana, u akvariju se nalazi Centar za oporavak morskih kornjača gdje smo doznali:                        
Morske kornjače ubrajaju se među najugroženije organizme svijeta, stoga su zaštićene brojnim nacionalnim i međunarodnim propisima. Iako su strogo zaštićene, njihove populacije su i dalje u opadanju kako u svijetu tako i kod nas. Zbog toga i sve šireg utjecaja čovjeka na more pokazalo se neophodnim osnovati centre koji se brinu o tim životinjama do njihovog ozdravljenja.
Morske kornjače pa tako i glavata želva, najčešće stradavaju u ribarskim mrežama. Procijenjeno je da svake godine u Jadranu oko šest tisuća morskih kornjača slučajno završava u ribarskim mrežama, dok samo u istočnom djelu, njih oko dvije i pol tisuće.
Kako stradavaju?
Kornjače dišu plućima, a na površinu izlaze samo kako bi udahnule zrak. Razmaci između dva udisaja zraka u normalnim uvjetima su relativno dugi. U slučajevima zaplitanja u mreže, dolazi do stresa uslijed kojeg one vrlo brzo ostaju bez zraka i utapaju se. Slučajan ulov kornjača u mreže stajaćice u većem postotku završava smrtno u odnosu na ulov u koćama, jer mreže stajaćice ostaju dulje u moru. S druge strane, zabilježen je podatak da 85% svih ulova kornjača otpada na koće. Razlog tome je podudaranje područja na kojem love koćarice s područjima ishrane kornjača.

Kad smo izašli iz akvarija kiša je i dalje padala…

Posljednja stanica bio je najveći otok NP Brijuni Veli Brijun do kojeg smo stigli brodićem, a kiša je još uvijek padala!

Vidjeli smo, uglavnom se vozeći vlakićem pod vodstvom simpatične vodičkinje Ivane, koliko je ovaj naš nacionalni park zanimljiv i poseban.        

(Fotogalerija)

Prilikom razgledavanja obišli smo  zbirku Prirodoslovnog muzeja.  Josip Broz je na poklon dobivao mnogobrojne darove. Između uobičajenih protokolarnih poklona bile su i životinje, preparirane ili žive. Dio životinja koje su nekoć stigle u brijunski ZOO vrt, odnosno safari park, ili pak prinove tih životinja rođene na Brijunima, po uginuću su preparirane. Tako je nastala poveća zbirka koja je od 1986. godine uređena i izložena. Na izlasku iz muzeja ZASJALO JE SUNCE!!!

Krenuli smo u vožnju vlakićem i vidjeli jelene, zebre, magarce, konje,istarsko govedo, istarsku ovcu, slonicu(…) te slikali se uz maslinu staru 1600 godina koja još uvijek donosi plodove.

Na otoku živi Koki, poznati Titov papagaj; jedan od rijetkih primjeraka kakadua koji žive i do 100 godina. Vrlo je inteligentna, druželjubiva i umiljata vrsta ptice koja obožava kupanje.

Doznali smo da je Josip Broz Tito je Kokija darovao svojoj unuci Aleksandri - Saši Broz za deveti rođendan. Koki je jedno vrijeme bio odsutan s Brijuna, ali posljednja tri desetljeća je, uz slonicu Lanku, najatraktivniji stanovnik otočja. Zbog svog doprinosa turističkoj afirmaciji Brijuna, Koki je dobio i svoju "ljetnu rezidenciju“, te ljeti ne boravi u fazaneriji, već u neposrednoj blizini hotela "Neptun – Istra". Ima pedeset dvije godine. Nije bio baš raspoložen za razgovor pa je samo kreštao na nas.

Nakon kupovine sladoleda i suvenira uputili smo se na brod gdje nas ispratilo vedro nebo bez ijednog oblačka.

Prepuni dojmova vratili smo se u Rijeku, a roditelji su nas dočekali s puuuno pitanja.

Pripremili: Emir Ahmetbašić, Mia Šimić,
Martina Gergurić, Lucija Guščić iz 3.a

Unatoč vremenskim (ne)prilikama, treći razredi OŠ "Nikola Tesla" 12. lipnja 2012. uputili su se na izlet. Donosimo Vam kako je protekao njihov posjet jugu Istre.

Kišovitog dana 12.lipnja, punih ruksaka s kišobranima i kabanicama krenuli smo na naš dugo očekivani izlet.

Prva stanica bilo je odmorište na cesti gdje smo pojeli fine sendviče. Kiša je padala…               

Sljedeća stanica bila je Pula gdje smo posjetili najveći akvarij u lijepoj našoj - "Aquarium  Pula", otvoren još 2002. godine. Osim riba, rakova, školjki  i drugih morskih organizama našeg prekrasnog Jadrana, u akvariju se nalazi Centar za oporavak morskih kornjača gdje smo doznali:                        
Morske kornjače ubrajaju se među najugroženije organizme svijeta, stoga su zaštićene brojnim nacionalnim i međunarodnim propisima. Iako su strogo zaštićene, njihove populacije su i dalje u opadanju kako u svijetu tako i kod nas. Zbog toga i sve šireg utjecaja čovjeka na more pokazalo se neophodnim osnovati centre koji se brinu o tim životinjama do njihovog ozdravljenja.
Morske kornjače pa tako i glavata želva, najčešće stradavaju u ribarskim mrežama. Procijenjeno je da svake godine u Jadranu oko šest tisuća morskih kornjača slučajno završava u ribarskim mrežama, dok samo u istočnom djelu, njih oko dvije i pol tisuće.
Kako stradavaju?
Kornjače dišu plućima, a na površinu izlaze samo kako bi udahnule zrak. Razmaci između dva udisaja zraka u normalnim uvjetima su relativno dugi. U slučajevima zaplitanja u mreže, dolazi do stresa uslijed kojeg one vrlo brzo ostaju bez zraka i utapaju se. Slučajan ulov kornjača u mreže stajaćice u većem postotku završava smrtno u odnosu na ulov u koćama, jer mreže stajaćice ostaju dulje u moru. S druge strane, zabilježen je podatak da 85% svih ulova kornjača otpada na koće. Razlog tome je podudaranje područja na kojem love koćarice s područjima ishrane kornjača.

Kad smo izašli iz akvarija kiša je i dalje padala…

Posljednja stanica bio je najveći otok NP Brijuni Veli Brijun do kojeg smo stigli brodićem, a kiša je još uvijek padala!

Vidjeli smo, uglavnom se vozeći vlakićem pod vodstvom simpatične vodičkinje Ivane, koliko je ovaj naš nacionalni park zanimljiv i poseban.        

(Fotogalerija)

Prilikom razgledavanja obišli smo  zbirku Prirodoslovnog muzeja.  Josip Broz je na poklon dobivao mnogobrojne darove. Između uobičajenih protokolarnih poklona bile su i životinje, preparirane ili žive. Dio životinja koje su nekoć stigle u brijunski ZOO vrt, odnosno safari park, ili pak prinove tih životinja rođene na Brijunima, po uginuću su preparirane. Tako je nastala poveća zbirka koja je od 1986. godine uređena i izložena. Na izlasku iz muzeja ZASJALO JE SUNCE!!!

Krenuli smo u vožnju vlakićem i vidjeli jelene, zebre, magarce, konje,istarsko govedo, istarsku ovcu, slonicu(…) te slikali se uz maslinu staru 1600 godina koja još uvijek donosi plodove.

Na otoku živi Koki, poznati Titov papagaj; jedan od rijetkih primjeraka kakadua koji žive i do 100 godina. Vrlo je inteligentna, druželjubiva i umiljata vrsta ptice koja obožava kupanje.

Doznali smo da je Josip Broz Tito je Kokija darovao svojoj unuci Aleksandri - Saši Broz za deveti rođendan. Koki je jedno vrijeme bio odsutan s Brijuna, ali posljednja tri desetljeća je, uz slonicu Lanku, najatraktivniji stanovnik otočja. Zbog svog doprinosa turističkoj afirmaciji Brijuna, Koki je dobio i svoju "ljetnu rezidenciju“, te ljeti ne boravi u fazaneriji, već u neposrednoj blizini hotela "Neptun – Istra". Ima pedeset dvije godine. Nije bio baš raspoložen za razgovor pa je samo kreštao na nas.

Nakon kupovine sladoleda i suvenira uputili smo se na brod gdje nas ispratilo vedro nebo bez ijednog oblačka.

Prepuni dojmova vratili smo se u Rijeku, a roditelji su nas dočekali s puuuno pitanja.

Pripremili: Emir Ahmetbašić, Mia Šimić,
Martina Gergurić, Lucija Guščić iz 3.a